Kočnice su bez sumnje jedan od najvažnijih sustava na svakom vozilu. One brinu o tome da se vozilo koje se kreće određenom brzinom zaustavlja na vrijeme i mjesto koje vozač poželi. Kočnice su dimenzijama i konstrukcijski predodređene veličinom vozila, maksimalnom snagom i brzinom koju razvija i ukupnom masom s dozvoljenim brojem putnika.
Skuter kao vozilo na 2 kotača posjeduje dva odvojena kočnička sustava: prednji i stražnji. Makar se čini da je stražnja kočnica u većini slučajeva važnija, veći dio posla trebala bi obavljati prednja kočnica. Osim na iznimno skliskoj ili vlažnoj podlozi kada se sila i masa raspoređuju nejednako i kočenje prednjom kočnicom lako dovodi do proklizavanja. Kočenje valja obavljati podjednako sa oba kotača, a dimenzije kočnica same raspoređuju svoj udio u silama kočenja. Često smo svjedoci toga da vozači pretjerano koriste zadnju kočnicu, ali takvo postupanje nije preporučljivo niti iz tehničkih niti iz sigurnosnih razloga.
Pod pojmom kočnice podrazumijevamo sustav koji se bazira na trenju između kotača koji se vrti i dijelova rame koji su nepomični na vozilu. Postoje dvije osnovne vrste kočnica, doboš (bubanj) te disk. Na skuterima novije generacije sve je više u upotrebi disk kočnica koja svojom efikasnošću nadmašuje bubanj iako je bubanj prisutan kod slabijih i jeftinijih modela jer je trajniji i jeftiniji za održavanje. Tako je u najvećem broju slučajeva zastupljena jedna od dvije varijante: Naprijed i iza disk, ili naprijed disk a iza bubanj.
Detaljnije o svakoj vrsti:
Bubanj kočnica se sastoji od nepomičnog dijela (obloge ili papuče) i pomičnog (bubanj). Nepomičan dio je pričvršćen za ramu i preko hidrauličnog ili mehaničkog sistema na stisak ručke na volanu papuče se šire. Oko papuča nalazi se bubanj, često od lijevanog željeza i tokaren tako da na tijesno sjeda na sistem papuča, federa i sajle ili hidrauličnog cilindra. Pri stisku ručke, papuče se šire i taru o bubanj koji se vrti s kotačem i tako zaustavljaju kotač. Papuče se rade od sinteriranih materijala sa velikim koeficijentom trenja a relativno malim zagrijavanjem. Radi se o smjesi mljevenih komadića metala i nemetala koji se na papuču nanose lijepljenjem. Takav sustav je jako trajan i takve kočnice često bez zamjene traju i više od 30.000 km. Njihov nedostatak je poprilično zagrijavanje, i pritom gubitak svojstava, to jest efikasnost kočnice pritom se nešto smanjuje.
Sve nedostatke bubnja uz veću cijenu nadomješta disk kočnica. Njen rotirajući dio je disk koji je smješten na kotaču a kočenje se obavlja pomoću hidraulične čeljusti smještene na ovjesu i ravnih papuča koje paralelno liježu na disk s obje strane. Pritiskom na ručicu djelujemo na kočnički cilindar na volanu koji sistemom spojenih posuda i cijevi djeluje na kočnički cilindar u čeljusti i na taj način stišće papuče o disk i kotač se zaustavlja. Disk je velik a papuče su relativno male i pregrijavanje je svedeno na minimum. Sastav papuča je identičan kao kod bubnja a diskovi su od čelika.
Sad kad smo shvatili kako sustav kočnica funkcionira, obratimo pažnju na održavanje kočnica kako bi sustav radio na vaše dobro besprijekorno. Dok papuče bubnja skoro pa nije potrebno održavati a kontrolirati i podešavati zazor na ručki samo svakih 5000km, papuče disk pločica se troše dosta češće. U prosjeku prednje izdrže oko 7-15000km a zadnje 15-30000 km prosječne vožnje i kad su istrošene oko 75%, mijenjaju se. Ako se papuče, to jest pločice ne zamijene na vrijeme, frikcijski materijal se potroši i njegov metalni nosač počinje strugati o disk uz karakterističan metalni zvuk. U tom slučaju dolazi do oštećenja diska i kočenje je vrlo loše. Do te situacije se ne smijete dovesti, sustav treba redovito kontrolirati i mijenjati obloge.
Još jedna komponenta koju treba redovito kontrolirati i mijenjati je tekućina u hidrauličnim kočnicama. Ona je smjesa raznih alkohola i prenosi tlakove po sustavu cilindara i čeljusti. Vremenom gubi svojstva i kočnica postaje mekana i neučinkovita. Preporučuje se redovita izmjena u roku od 24 mjeseca neovisno o prijeđenoj kilometraži. Kroz godine i cilindri i cijevi za ulje gube svojstva pa se i oni mijenjaju ali to se radi vrlo rijetko, u prvih 50.000km ili 5 godina o tome ne trebate razmišljati ako sve radi dobro. Ukoliko budete redovito kontrolirali kočnice i servisirali na vrijeme, povećava se trajnost i sigurnost sustava nekoliko puta.
Cijene održavanja kočnica ovisi o modelu skutera i veličini a kreće se oko:
- papuče diska ili bubnja od 100-250 kn
- diskovi oko 150-400 kn
- ulje oko 100 kn
Još je važno naglasiti da ispravnost sustava jednom godišnje na redovitom tehničkom pregledu prije registracije vrše stanice za tehnički pregled, pa u slučaju negativnog rezultata pregleda valja prionuti popravku kočnica. Vozite sigurno i pouzdano, redovito kontrolirajte i servisirajte svoje kočnice zbog sebe i drugih sudionika u prometu. Za sva dodatna objašnjenja i moguće upite za kontrolu kočnica javite se na e-mail: ivanm@svijetskutera.com
Lijep pozdrav,
Ivan Martinko
